Samostan posjeduje veliki broj starih rukopisa i knjiga, umjetničkih slika, rukotvorina i crkvenih predmeta velikog značaja i vrijednosti, kao i vitraže na prozorima posebne umjetničke vrijednosti, koje je napravio slikar Ivo Dulčić. Crkva sv. Ante Padovanskog posljednji je izgrađeni sakralni objekt znamenitog arhitekte Josipa pl. Vancaša u Sarajevu, podignuta na mjestu srušene crkve iz 1882. godine. Današnji izgled crkva je počela dobivati šezdesetih godina prošlog stoljeća, kada je započela njena umjetnička obnova, koja je potrajala pune dvije decenije. Unutrašnji prostor crkve oplemenjen je vrijednim umjetničkim djelima istaknutih hrvatskih umjetnika.

Od više crkava u glavnom gradu Bosne i Hercegovine jedino se za ovu crkvu danas može reći da je crkva svih Sarajlija. Nju, naime, smatraju svojom ne samo katolici svih sarajevskih župa nego i pravoslavci i muslimani – svi se rado nađu u njoj, posebice utorkom i petkom, i pomole se na svoj način.

Franjevci, članovi katoličkog reda Ordo fratrum minorum (Red manje braće), koji je osnovao sv. Franjo Asiški, u Bosni su prisutni od 1291. godine, kada dolaze po naredbi pape Nikole IV da suzbiju "bogumilsku herezu”. Godine 1340. osnivaju vikariju za Bosnu. Od 1517. godine franjevci su u Bosni organizirani u provinciju Bosnu Srebrenu, nazvanu tako po njihovom manastiru u gradu Srebrenici u istočnoj Bosni. Danas je sjedište Bosne Srebrene u Sarajevu. Imaju 14 samostana s bogatim bibliotekama i dvije rezidencije, zatim Franjevačku teologiju, visokoškolsku ustanovu u Sarajevu, i Franjevačko sjemenište u Visokom. Omiljeni kod katoličkog stanovništva, a uvažavani od pripadnika drugih vjeroispovijesti u Bosni, franjevci su ovdje prisutni sedam stoljeća, a u Sarajevu su od njegovog osnivanja. Stoga ne čudi da Franjevce zovu „čuvarima Bosne".