Naziv At-mejdan je iz kasnijeg perioda, po konjskoj pijaci i hipodromu. U 16. stoljeću tu je izgrađena džamija i mekteb, a u 17. medresa i biblioteka, ali su svi ti objekti porušeni u 19. stoljeću, kada je austrougarska uprava započela urbanizaciju Sarajeva.

U središnjem dijelu At-mejdana 1911. godine izgrađen je, po projektu arhitekte Josipa Pospišila, Muzički paviljon s kafanom. Trg je projektiran kao park sa zasadima zelenila, klupama i stazama za šetnju. Tu je praznicima svirala vojna „limena glazba". Paviljon je srušen prilikom njemačkog bombardiranja Sarajeva 1941. godine, te je danas ponovo obnovljen i predstavlja mali gradski park s kafanom, a nedavno je izvršena i restauracija starog mezarja i izgrađena manja džamija na mjestu one prijašnje iz osmanlijskog perioda.

Na ovom području je osnivač Sarajeva Isa-beg Ishaković izgradio i svoje upravno središte, dvor (saraj), po kome je grad dobio ime (Saraj-ovasi; tur. saraj – dvor, i ovasi – polje), 1454/1455. godine, a krajem osmanlijske uprave ovdje je od 1854. do 1856. godine izgrađena kasarna koja i danas služi kao namjenski objekt.