Dinarsko gorje, koje se proteže u dužini od 300 kilometara, granica je utjecaja mediteranske i kontinentalne klime. Bjelašnica je stoga poznata kao planina na kojoj se dnevno znaju izmijeniti sva četiri godišnja doba, a na vrhu Bjelašnice je 1894. godine izgrađen meteorološki opservatorij.

Sa više od 200 snježnih dana u godini, 135 cm debelim snježnim prekrivačem i dobro uređenim stazama dužine preko dvadeset kilometara (25 km), Bjelašnica i Igman predstavljaju savršeno mjesto za aktivan zimski odmor i rekreaciju, s dobrom hotelskom i drugom infrastrukturom. Ski staze se spuštaju s vrha Bjelašnice (2067 m) do Babinog dola (1266 m), mjesta na kojem se nalazio cilj olimpijskog spusta.

Kako je sav ovaj prostor obrastao gustom šumom s mnogobrojnim životinjskim vrstama, ove planine su omiljeno mjesto za lov, ali i alpinizam, paraglajding, jahanje, planinarenje, planinski biciklizam, vožnju planinskim četverotočkašima. Na Babinom dolu i u prašumi Ravna vala nalazi se rezervat s visokim stepenom biološke raznovrsnosti. Bjelašnica raspolaže sa osam žičara i ski-liftova, a Igman je, usto, planina sa ekstremno visokom koncentracijom ozona, pa je kao zračna banja izuzetno pogodan za treninge sportskih ekipa. Veliko polje je za vrijeme Olimpijade služilo za takmičenje u nordijskim disciplinama, a zajedno s Bjelašnicom ima oko 50 kilometara staza za nordijsko trčanje te 160 obilježenih staza za brdski biciklizam. Na Igmanu se nalazi i jedinstveni lokalitet Mrazište (pojava toplotne inverzije), a najniža temperatura od -43,5 °C zabilježena je u januaru 1963. godine, zbog čega se ovdje nekada nalazilo uzgajalište srebrenih lisica.

Na Malom polju na Igmanu su za potrebe Olimpijade izgrađene dvije skakaonice, od 70 i 90 metara. Malo polje je s Babinim dolom povezano biciklističkom stazom.