...postavio temelje Sarajeva. Da bi se napravila Vijećnica austrijske vlasti su pokupovale i vlasnicima otplatile nekoliko objekata, među kojima su bila i dva hana. Gradnja je povjerena arhitekti Alexandru Witteku, koji je u neomaurskom stilu projektirao i gradio jedan od najskupljih objekata ove vrste u cijelom carstvu. Zanimljiva je anegdota da je arhitekt uspio izračunati koliko će cigli biti potrebno za izgradnju cijele zgrade, sa odstupanjem od samo tri cigle, što najbolje govori o kakvom se perfekcionisti radilo.

Gradnja ovog zahtjevnog objekta završena je 1896. godine. Projektant nije dočekao završetak radova, njegov perfekcionizam nije mogao izdržati činjenicu da unutar aule Vijećnice nema dovoljno svjetlosti. Ovu grešku je smatrao nepopravljivom, psihički je pokleknuo i sam sebi oduzeo život. Radove je nastavio Ćiril Iveković, do tada manje poznati arhitekt, koji je za ovaj veliki problem našao jednostavno rješenje u vidu velike staklene kupole.

Ovaj najljepši austrougarski objekat u Sarajevu na samom početku opsade grada potpuno je spaljen, zajedno s blagom Nacionalne i univerzitetske biblioteke koja je u njemu bila smještena. Rekonstrukcija Vijećnice je završena 2014. godine.

Vijećnica je i danas jedan od glavnih simbola grada. Stoji na samom ”ulazu” ili ”izlazu” grada i daje svakoj panorami Sarajeva posebnu prepoznatljivost.