Velika aleja, zasađena do 1894. godine sa ukupno 726 stabala javorolisnog platana i desecima stabala divljeg kestena, idealna je za šetnju, vožnju biciklom i rolama, trčanje... To je prirodni park ispresijecan izvorima i potočićima, jezercima i otočićima. Vrelo Bosne je morfološki, hidrološki i botaničko-hortikulturni fenomen, jedno od najljepših mjesta Sarajeva i njegove okoline.

Na području Vrela Bosne nalazi se i glavni izvor pitke vode grada Sarajeva – Bačevo. Ovo područje, koje se prostire na površini od 603 hektara, stanište je za najmanje 26 različitih biljnih zajednica i 20 životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora s područja Vrela Bosne, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke.

Velika aleja je pješačka staza povezana s područjem Stojčevca, još jednim od sarajevskih prirodnih izletišta. Stojčevac čine šumski parkovi, predivni grmovi divljih ruža, malina i kupina. U blizini ovog prirodnog raja nalazi se i nekropola Vrutci s arheološkim nalazištem nekadašnje crkve sv. Stjepana Prvomučenika iz 10. stoljeća, kao i Rimski most iz osmanlijskog perioda.

Prepoznatljiv simbol Ilidže i Vrela Bosne su i čuveni fijakeri, koji već više od 100 godina prevoze goste Velikom alejom od Ilidže do Vrela Bosne. I danas živi sjećanje na to da je prvi fijaker došao s prestolonasljednikom Franjom Ferdinandom 1895. godine.