Pored ovih zanata, u Sarajevu su postojali i drugi esnafi koji su činili sarajevsku čaršiju: abadžije (krojači seoske odjeće od domaćeg platna); atari (apotekari/travari); baltadžije (zanatlije za izradu balti – vrsta oružja u obliku sjekire); bardakčije (keramičari); bičakčije (nožari); čizmedžije (obućari); ćurčije (krznari); halači (jorgandžije, pucari vune i pamuka); halvadžije (slastičari); kujundžije (zanatlije koji izrađuju predmete od zlata, srebra i bakra i ukrašavaju ih na tradicionalan način); sarači (sedlari); tabaci (kožari) i drugi.

Bravadžiluk je nekada bila ulica zanatlija bravara. Danas u njoj nema bravarskih radnji, nego se u njoj nalazi veliki broj tradicionalnih restorana – buregdžinica, aščinica, ćevabdžinica. Stoga je ovo carstvo bosansko-orijentalne kuhinje postalo nezaobilazno mjesto svih posjetitelja Sarajeva.

Jedna od prvih sarajevskih ulica, nastala u prvoj polovini 16. stoljeća, Sarači, danas predstavlja centralnu ulicu Baščaršije. Ime je dobila po saračima, zanatlijama koji izrađuju i prodaju predmete od kože. Neki od njih su bili najbogatiji građani u Sarajevu, a među njima je bilo i nekoliko značajnih dobrotvora. U Saračima su nastale neke od najznačajnijih građevina starog Sarajeva – Kolobara han, Begova džamija, Kuršumlija medresa, Hanikah, Morića han, Gazi Husrev-begov bezistan, Sahat-kula i druge. Gazi Husrev-beg je podigao 200 dućana u sarajevskoj čaršiji, od toga 60 u Saračima.

Gazi Husrev-begova ulica, u narodu poznata kao Zlatarska ulica, jedna je od najljepših ulica na Baščaršiji. Svojom zapadnom stranom naslanja se na Gazi Husrev-begov bezistan, duž čijeg istočnog zida su prodavnice izgrađene nakon adaptacije Bezistana po uzoru na prvobitni izgled objekta. Ulica graniči i s Kujundžilukom, kao i s ulicom Mudželiti mali, manjom sarajevskom ulicom nekadašnjih knjigovezaca (ar. mudželit – knjigovezac). S njene gornje strane nalazi se ulica Mula Mustafe Bašeskije, s donje strane ulica Zelenih beretki, a negdje na polovini je sijeku ulice Sarači i Ferhadija.