...sarajevskog dobrotvora Gazi Husrev-bega i njegova impozantna djela, kao i za pojedine carske namjesnike i bogatije građane Sarajeva koji su izgradili veći broj objekata kao svoje zadužbine.

Grad sa Carstvom u usponu brzo je rastao, pa je sarajevska Čaršija u potpunosti izgrađena do kraja 16. stoljeća, kad Sarajevo doživljava najveći procvat. U to vrijeme u Čaršiji postoji 80 vrsta zanata, organiziranih u esnafe. Grade se i objekti opće upotrebe: džamije, bezistani, hanovi i karavan-saraji, hamami, vjerske škole i tekije, daire, česme, šadrvani...

Krajem 16. stoljeća, uz Istanbul, Solun, Jedrene i Atinu, Sarajevo postaje jedan od pet najvećih gradova na Balkanu. U Sarajevo se dolazi i iz njega odlazi zbog velikih trgovačkih i državničkih poslova. Sarajevo postaje grad bogatih i moćnih ljudi. 

Prvi vodovod Sarajevo je dobilo sredinom 15. stoljeća, da bi tokom 16. stoljeća bio znatno proširen. Krajem osmanlijskog perioda u Sarajevu je bilo stotinu pedeset šest česmi i više šadrvana, građenih od kamena, većinom kao privatne zadužbine.

Sebilj je zaštitni znak Sarajeva. Legenda kaže da ko se jednom napije vode s neke od sarajevskih česmi poželjet će ovaj grad ponovo posjetiti. Tako je 1753. godine nikla ova poznata česma, uz desetke i stotine prije i kasnije izgrađenih česama po mahalama.

Sebilj je centralno mjesto Baščaršije, trgovačkog dijela grada sa bezbroj uličica i dućana prepunih robe, od kojih je u prošlosti svaka bila centar jednog od mnogobrojnih ovdašnjih zanata, pa ulice i danas nose nazive po njima. Baščaršija je, s druge strane, pažljivo smještena u središte grada, okružena sa svih strana stambenim kvartovima i kućama s baščama i predivnim pogledom prema Čaršiji, kao centru svih poslovnih i društvenih zbivanja u gradu. Tako Baščaršija stoji ovdje kao kakva otvorena pozornica usred antičkog amfiteatra što ga s pozornicom čine okolne mahale, ulice i kuće.