...atentat na austrougarskog prestolonasljednika nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju. Za ovaj atentat Austro-Ugarska monarhija je smatrala Srbiju neposredno odgovornom, te joj je 23. jula uputila ultimatum, a ubrzo i objavila rat. Nakon toga je počeo Prvi svjetski rat.

Austrougarska vlada je na Latinskoj ćupriji, prekoputa mjesta atentata, postavila monumentalan spomenik Franju Ferdinandu i Sofiji Hohenberg. Spomenik je uklonjen nakon stvaranja nove države – Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije je otvoren Muzej Sarajevskog atentata, ispred kojeg su utisnute stope atentatora Principa. Nakon završetka posljednjeg rata postavka muzeja je obnovljena, a muzej preimenovan u Muzej „Sarajevo 1878-1918". Muzej predstavlja historijat austrougarske vladavine na ovom području, od dolaska austrougarskih trupa, nove uprave, preko promjene u kulturi stanovanja i življenja, do novih zanata, privrede, arhitekture, razvoja nauke i umjetnosti.

Latinsku ćurpiju je sagradio Ali Ajni-beg 1565. godine. Ime je dobio po susjednom kvartu Latinluk ili Frankluk, nazvanom tako po dubrovačkim trgovcima koji su tu imali svoju koloniju i drugom kršćanskom stanovništvu koje je nastanjivalo kvart. Tako je zamijenjen stari drveni most i Sarajevo je dobilo svoju treću kamenu ćupriju. Prvobitno je imala 5 lukova, od kojih je jedan nestao u vrijeme Austro-Ugarske kada se pravilo korito Miljacke.

Specifičnost ove ćuprije nije samo u događajima kojima će njen kamen svjedočiti, nego i u tome što u svojim stupovima ima dva kruga koji služe da rasterete pritisak vode na most u vrijeme visokog vodostaja.