Rimljani su po dolasku u ove krajeve ovdje osnovali naselje s banjom. Razvoj ovog lokaliteta s njegovom ljekovitom vodom i prirodnim ljepotama relativno je stagnirao sve do dolaska Osmanlija. Oni su mu i dali današnje ime Ilidža od riječi „iladž", što znači „lijek".

Upravo zbog ljekovitosti vode na Ilidži, koja spada u najznačajnija topla vrela srednje Evrope, Austro-Ugarska monarhija je urbanizirala cijeli kraj pretvorivši ga u ogromni lječilišni park podno planine Igman. U središtu ovog parka izgradili su hotele Austria, Bosna, Hungaria i Hercegovina, koji i danas postoje. Ilidža je tako postala jedno od najomiljenijih mondenskih mjesta austrougarske aristokracije – prestolonasljednika i njegove supruge, najvećih slikara Monarhije... U neposrednoj blizini Ilidže nalazi se spomenik prirode Vrelo Bosne, do kojeg se dolazi kroz tri i po kilometra dugu stoljetnu aleju platana i kestenova.

Velika aleja, zasađena do 1894. godine sa ukupno 726 stabala javorolisnog platana i desecima stabala divljeg kestena, idealna je za šetnju, vožnju biciklom i rolama, trčanje... To je prirodni park ispresijecan izvorima i potočićima, jezercima i otočićima. Vrelo Bosne je morfološki, hidrološki i botaničko-hortikulturni fenomen, jedno od najljepših mjesta Sarajeva i njegove okoline. Na području Vrela Bosne nalazi se i glavni izvor pitke vode grada Sarajeva – Bačevo. Ovo područje, koje se prostire na površini od 603 hektara, stanište je za najmanje 26 različitih biljnih zajednica i 20 životinjskih vrsta, od kojih su neke endemske. Mala Bosna, vodotok u koji se ulijeva šest izvora s područja Vrela Bosne, stanište je autohtone vrste potočne pastrmke.

Velika aleja je pješačka staza povezana s područjem Stojčevca, još jednim od sarajevskih prirodnih izletišta. Stojčevac čine šumski parkovi, predivni grmovi divljih ruža, malina i kupina. U blizini ovog prirodnog raja nalazi se i nekropola Vrutci s arheološkim nalazištem nekadašnje crkve sv. Stjepana Prvomučenika iz 10. stoljeća, kao i Rimski most iz osmanlijskog perioda. Prepoznatljiv simbol Ilidže i Vrela Bosne su i čuveni fijakeri, koji već više od 100 godina prevoze goste Velikom alejom od Ilidže do Vrela Bosne. I danas živi sjećanje na to da je prvi fijaker došao s prestolonasljednikom Franjom Ferdinandom 1895. godine.