Možda vas zanimaju i...
Više o historiji Sarajeva pogledajte na:
Sarajevo kroz historiju
Osmanlijski period
Austrougarski period
Rađanje savremenog Sarajeva
Olimpijsko Sarajevo
Sarajevo danas
Interaktivna Google mapa
![]()
Pronađite željenu lokaciju ili atrakciju pomoću Google mape ili izaberite kategoriju koja Vas najviše interesuje od muzeja do prirodnih spomenika, restorana, galerija...
![]() |
Početna › Rađanje savremenog Sarajeva
![]() Rađanje savremenog Sarajeva
![]() Hici koji su usmrtili Franca Ferdinanda, austrougarskog prestolonaslijednika i njegovu suprugu Sofiju, odjeknuli su svijetom. Sarajevo postaje mjesto na kojem je započeo Prvi svjetski rat. Po završetku Rata, Bosna i Hercegovina postaje dio Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a kasnije Kraljevine Jugoslavije (do 1941.). Nove ideje i stilovi gradnje nastali u školama srednje Evrope prodiru u arhitekturu grada, ali i u način življenja, odijevanja i umjetnosti na ovom prostoru. Dah Moderne koji je dopreo do Sarajeva, ostavio je za sobom neke od značajnih objekata i ustanova. Plato ispred glavne kapije zgrade Centralne banke Bosne i Hercegovine iz 1929., ukrašene skulpturama muškarca i žene koji uzdignutih ruku drže svjetiljke, postaje sastajalište sarajevske omladine. Sa druženjem se rađaju i nove ideje i umjetnički projekti. Osniva se kulturno-umjetnička grupa Collegium Artisticum (1939.), koja u poslijeratno sivilo unosi nadu. Ovo je doba umjetnika poput slikara Voje Dimitrijevića i Ismeta Mujezinovic, književnika Isaka Samokovlije, pjesnika Izeta Sarajlića …
1921. godine sa radom počinje Narodno pozorište u bivšem Društvenom domu, u kojem do danas djeluju i Sarajevska filharmonija, Opera, Balet i Drama. Poslije Drugog svjetskog rata, novo socijalističko društveno uređenje donosi obnovu i izgradnju novog građevinskog fonda. Neke od spomenika posvećenih žrtvama i oslobodiocima grada, kao što su Vječna vatra iz 1946. i Memorijalni kompleks spomen parka Vraca iz 1981. godine, možete obići u razgledanju Sarajeva. I pored teškoća uzrokovanih ratom, u Sarajevu se osnivaju Nacionalna i univerzitetska biblioteka (1945.), muzejske ustanove, Umjetnička galerija BiH (1946.), Muzej narodnog oslobođenja (1945., danas Historijski muzej BiH), škole i fakulteti, gradi Željeznička stanica (1948-1952.). 1955. se osniva Kamerni teatar 55, u čijem sastavu i danas djeluju Galerija „Gabrijel" i Gudački kvartet Kamernog teatra. U neposrednoj blizini Kamernog teatra nastaje i Pozorište mladih, koje od nastanka njeguje lutkarsku i dramsku umjetnost, scenski pokret, ples, pantomimu, i afirmira domaće dramsko stvaralaštvo. Pored ovih pozorišta, u Sarajevu djeluje i SARTR (Sarajevski ratni teatar), osnovan 1992. godine. Oživljavaju industrijski kapaciteti Sarajeva, formiraju se nova preduzeća (Energoinvest, Unis, Šipad, Famos) i grade brojna stambena naselja. Slavne šezdesete i sedamdesete donose novi pravac na cjelokupnoj kulturno-umjetničkoj sceni. Pioniri jugoslavenskog rock'n'rolla, poput Bijelog dugmeta i Indexa, ostaviće neizbrisiv trag na muzičkoj sceni. ![]() |